Najponosniji na spašavanje života
Vatrogasci-spasioci Službe zaštite i spašavanja Pljevlja, Velibor Vasović i Predrag Jelovac nagrađeni su povodom Dana zaštite i spašavanja u Crnoj Gori i Međunarodnog dana civilne zaštite za izuzetan doprinos u sistemu zaštite i spašavanja. Od pet novčanih nagrada i sedam zahvalnica na svečanosti upriličenoj 1. marta u Podgorici, na kojoj je ministar Sergej Sekulović dodijelio godišnje nagrade i priznanja, Vasoviću je dodijeljena novčana nagrada, a Jelovcu zahvalnica.
Čestitajući nagrađenima, ali i svima koji su dio tog sistema i svakodnevno su na raspolaganju građanima za pomoć i zaštitu, Sekulović je, kako navode iz MUPa-, istakao da su plemenitost i hrabrost ono po čemu se prepoznaje ta profesija. Elementarne i druge nepogode, kako je dodao, zahtijevaju proaktivno i efikasno djelovanje, te će u narednom periodu dodatno ulagati u materijalno-tehničke kapacitete i specijalističke obuke za pripadnike tog važnog sistema.
Nagrađeni Vasović je za „Pljevaljske novine“ istakao da je najponosniji na ovu nagradu jer je došla na predlog kolega i rukovodstva Službe zaštite i predstavlja priznanje za rad u predhodnom periodu.
– U Službi zaštite i spašavanja radim od 2003. godine. Posao vatrogasca- spasioca, se prije svega, odnosi na to da budete humani, hrabri, snalažljivi i odgovorni. Najteže situacije u našem poslu su one u kojima dolazi do ljudskih žrtava, bilo da su u pitanju saobraćajni udesi ili u požari. Nailazimo svakodnevno na poteškoće jer zbog velikog broja intervencija i udaljenosti ne možemo da se odazovemo nekom pozivu. Zato molimo sugrađane za razumijevanje – kazao je Vasović i dodao da mu je kao jedna od najupečatljivojih akcija u sjećanju ostala iz 2012. godine kada je sa kolegama pronašao zavejanog sugrađanina kome su spasili život.
– Proljećni i jesenji požari na otvorenom koji dolaze nakon paljenja livada postali su veliki problem u našem radu. Naši sugrađani izgleda nisu svjesni da samim tim nama prave velike probleme i ogromne troškove, a isto tako sami sebi prave štetu jer izgore objekti, ograde, groblja, šume i bašte. Posao vatrogasca spasioca je težak i zahtjevan i zimi i ljeti. Zimi imamo neprohodne puteve i udaljena mjesta, a ljeti nepristupačne predjela gdje tehnika ne može da dođe. Ali kad uspješno završimo, sve poteškoće se zaborave. Apelujemo na naše sugrađane da ne pale livade i izazivaju ogromne materijalne štete – istakao je Vasović. Po riječima Jelovca, koji je zaposlen u ovoj službi od 1997. godine, a koja se tada zvala Vatrogasna jedinica Pljevlja, ovo priznanje je za njega samo još jedna potvrda da svoj posao obavlja korektno i savjesno. Kako je istakao, za njega je najveće priznanje kada posle uspješno završene intervencije vidi zahvalnost kod onih koji su bili u stanju potrebe.
-To je nešto što čovjek ne može opisati riječima, to se mora doživjeti. Ponosan sam na kraju svake uspješno završene akcije kada nam građani zahvaljuju od srca jer su imali priliku da uživo vide kakav je naš posao. Mislim da sam najponosniji kada u akciji spasim nečiji život. Ovaj posao morate prvo da volite, a kada nešto volite onda vam ništa nije teško. Oduvijek sam volio da pomažem ljudima i kroz ovaj posao to sam i ostvario. Posao vatrogasca – spasioca je jako zahtjevan posao gdje je na prvom mjestu potrebna brza i planirana reakcija kao i dobar timski rad jer na terenu mi zavisimo i oslanjamo se jedni na druge. Ako izostane ta saradnja onda dolazimo u situaciju da naše živote i živote naših kolega izlažemo riziku od povređivanja – naglasio je Jelovac, izdvajajući samo neke akcije u kojima je učestvovao.
– U sudaru autobusa i putničkog auta kod Termoelektrane prije nekoliko godina, uspio sam da teško povrijeđeno lice izvučem iz putničkog auta. Akcija je bila jako rizična i trajala je dugo, a bilo je potrebno u toku akcije smirivati povrijeđenog i tražiti da sarađuje sa vama. Akcija požara na zgradi u kojoj je bila smještena TV „Pljevlja“ i još jedna akcija u kojoj smo uspjeli da nakon mnogo časova gašenja uspješno ugasimo požar. Akcije u kojima zbog požara niskog rastinja i šume moramo da štitimo objekte i domaćinstva ljudima uvijek je izazov i predstavlja opasnost po naše živote jer nas vatra lako može zarobiti. Tako smo u selu Kosanica braneći domaćinstvo jednoj porodici bili opkoljeni vatrom sa svih strana i krajnjim našim naporima u poslednjim sekundima paljenjem kontra vatre uspjeli smo da se iz te situacije izvučemo nepovrijeđeni i spasimo objekte – objasnio je Jelovac.
Na pitanje da li je vatrogascima teže ljeti ili zimi, Jelovac odovara da svaka akcija nosi određeni rizik, ali „najviše nas iscrpe akcije s proljeća i ljeti kada su požarom zahvaćene velike površine i kada smo sviangažovani bez mogućnosti predaha ili odmora“.
– Tih dana, svi smo mi na izmaku snaga, jer su Pljevlja velika opština i prosto je nemoguće pokriti sve. Sve to predstavlja veliki rizik po naše živote jer da biste ovaj posao obavljali kako treba morate na intervenciju krenuti spremni i odmorni. Moram da istaknem da ja i moje kolege tih dana ne poznajemo riječ odmor i glad, radimo po 24 sata, ponekada zaboravljajući da jedemo i predahnemo. Svjedoci smo da svojim nesavjesnim paljenjem pojedini sugrađani ugrožavaju ne samo objekte nego i živote drugih pa smo tako imali i primjer da je čovjek zbog jednog takvog požara izgubio život, a da ne govorim o onima koji su zadaobili teške opekotine. U ime svih kolega zamolio bih naše sugrađane da dobro razmisle prije nego zapale vatru na otvorenom prostoru jer vatra podstaknuta nekontrolisanim vjetrom postaje i sama nekontrolisana i jako opasna – istakao je Jelovac. Podsjeća i da su jedne godine bili prinuđeni da dežuraju u Bobovu gdje je gorio kanjon Drage. Tada je pri obilasku terena povrijedio nogu i ostao do jutra na terenu dok nisu kolege došle da ga odmijene.
– Ali sve to ide u rok službe i brzo se zaboravi kada se vide uspješni rezultati iza sebe. Zahvaljujem mojim kolegama koji su me predložili za ovo veliko priznanje, koje ne pripada samo meni, nego svima nama zajedno, jer mi smo na terenu tim i dišemo i radimo kao jedno biće. Moram se malo i našaliti na račun naše profesije gdje jedna izreka kaže za naš posao: „Dabogda posla nemali“ i tačno tako, najbolje je kada nemamo intervencija, i to neka bude poruka svim našim sugrađanima, nemojte dozvoliti da zbog svojih neodgovornih postupaka izlažete riziku i sebe i druge – poručio je Jelovac.
Za 25 dana 57 požara na 40 lokacija
Usled čišćenja livada nepažnjom i neodgovornošću sugrađana, ove godine došlo je do požara na više lokacija na gradskom i seoskom području. Od 6. februara do 3. marta pripadnici Službe zaštite i spašavanja intervenisali su 57 puta na 40 lokacija: (Glavica, Đulina guka, Bogiševac, Vodice, Guke, Rudnica, Ravni, Gotovuša, Glisnica, Dobra voda, Boljanići, Srdanov Grob, Kalušići, Bušnje, Maoče, Brvenica, Meljak, Ilino Brdo, Dragaši, Selac, Kotlajići, Potpeće, Bukovica…) Po riječima Ratka Pejovića, komandira Odjeljenja za preventivu i logistiku u Službi zaštite i spašavanja, svi požari su lokalizovani i na sreću nije bilo ljudskih žrtava. U Grevu usled paljenje livada, požar je zahvatio štalu na kojoj je izgorio krov, a u velikim Krćama izgorjela je sjenara. Pejović apeluje na sugrađane da povedu više računa prilikom paljenja suve trave i korova i upozorava da je paljenje vatre na otvorenom prostoru krivično djelo izazivanje opšte opasnosti. Poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da se paljenjem trave i korova vrši degradacija zemljišta, uništava reproduktivni sloj i nanosi višestruka šteta.
Izvor: PLJEVALJSKE NOVINE
