Nada u kazne, kad šteta i žrtve ne mijenjaju svijest
“Požari bukte širom Crne Gore”, “Palili livadu pa zamalo zapalili komšinici kuću”, “Požari širom Crne Gore posledica čišćenja imanja paljenjem”, “Veliki požar u selu Međužvalje prijeti kućama”… samo su neki od naslova u medijima tokom prve polovine marta, kada su se požari razbuktali u skoro svim dijelovima Crne Gore, Danilovgradu, Plavu, Mojkovcu, Gusinju, Pljevljima, na Žabljaku… Kiša, koja je pala 11. marta, donijela je predah vatrogascima, ali je pitanje kada će opet nesavjesni pojedinci započeti paljenju livada koje može imati fatalan ishod, kako po ljudske živote, tako i imovinu.
Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih polsova (MUP) saopšteno je da vremenski uslovi u prvoj polovini marta, bez suše i jakih vjetrova, nisu ukazivali na prirodne uzroke, što jasno pokazuje da je ljudski faktor glavni uzrok požara.
“Očekivana je hitna reakcija nadležnih institucija, ispitivanje svih okolnosti i sankcionisanje odgovornih. Svako ko svojom nepažnjom, nemarom ili svjesnim djelovanjem izazove požar mora da snosi posljedice, jer ugrožava živote, imovinu i prirodna dobra”, poručili su iz Direktorata.
Država je, shodno najavama iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, odlučila konačno da sankcioniše građane koji pale livade. Ministar Damjan Ćulafić kazao je da će u Predlogu zakona o zaštiti prirode predvidjeti uvođenje strogih kazni, u rasponu od 2.000 do 40.000 eura, za čišćenje livada paljenjem.
Sa prvim sunčanim martovskim danima, i u Pljevljima su buknuli požari. Po riječima načelnika Službe zaštite i spašavanja Bogdana Bojovića, za prvih 70 dana ove godine Služba zaštite je intervenisala 89 puta, što bi na godišnjem nivou bila neka rekordna vrijednost. U požarima su izgorele četiri kuće, dvije štale, četiri pomoćna objekta, stog sijena. Bojović kaže da do sada nema podatak da je ikada iko kažnjen zbog paljenja travnatog pokrivača,
-Što se tiče vrsta intervencija izdvajaju se dvije kategorije: požari kontejnera i rasutog smeća što govori o nebrizi građana o posudama za odlaganje smeća i kvalitetu vazduha (20 intervencija) i šumski i požari trave i niskog rastinja (45 intervencija). Sa prvim sunčevim zracima krenulo je i ,,proljećno čišćenje livada“, proces koji ničim nije opravdan, ali proces koji se redovno ponavlja i na koji ne uspijevaju uticati mnogobrojni apeli struke. Najveći broj ovih požara desio se drugog martovskog vikenda (36) na čitavoj teritoriji opštine – istakao je Bojović i dodao da je, ako je nekad i bilo dileme, ovoga puta očigledno da je uzrok požara ljudski factor, odnosno namjerna paljevina.
– U poslednjih 10 godina po broju martovskih požara izdvojila se 2017. godina (139 požara), a evidentan je veliki broj proljećnih požara svih godina kada proljeća nisu kišna, što znači da građani nisu shvatili opasnosti i koriste vatru u svrhu čišćenja livada kada god im to dozvole vremenski uslovi – kazao je Bojović. On je podsjetio stanovnike naše opštine da su prilikom ovih požara prethodnih dvadesetak godina u Pljevljima stradala tri lica, a veći broj je povrijeđen (opekotine i trovanje ugljen-monoksidom), da ne govorimo o materijalnoj šteti.
Milko Živković, poljoprivrednik i predsjednik Unije stočara sjevera CG, kaže da je na selima sve manje stanovnika, da se livade sve manje kose i da velika većina pribjegava paljenju livada kako bi očistili imanja. Smatra da bi u rešavanju problema trebalo da se ugledamo na Sloveniju.
– Ako se se ne pokosi i ne zapali, za nekoliko godina ta zemlja je neuopotrebljiva za poljoprivredu. U principu podržavam donošenje zakona koji će sankcionisati paljenje livada. Imamo zlonamjernih koji beru pečurku, pa svjesno pale šumske komplekse da bi imali neku svoju mizernu korist u odnosu na štetu koju pričine društvenoj zajednici i prirodi jer kuda vatra prođe taj prostor je devastiran za trajno vrijeme – istakao je Živković i dodao da Crnoj Gori nedostaje valjana zakonska regulativa koja bi definisala poljoprivredno zemljište kao u Sloveniji.
– U Sloveniji je vlasnik zemljišta obavezan da održava zemlju, jer ako ne pokosi svoje imanje, država angažuje agenciju, a vlasniku ispostavi račun. Kod njih je sve pravno uokvireno i u Sloveniji nema neobrađene i napuštene zemlje. Ni vidim ni jedan razlog da se to kod nas ne primijeni, ali mi 30 godina po tom pitanju tapkamo u mjestu. Prvo nemamo riješeno pitanje o nasleđivanju, a drugi problem je Katastar koji nije definsao neobrađeno zemljište – naglasio je Živković.
Svakog proljeća i ljeta, pitanje namjernog paljenja se iznova aktuelizuje, a u većini slučajeva odgovorni se ne procesuiraju. Za to vrijeme mnogo šume i objekata je izgorjelo, a bilo je i ljudskih žrtava. Ostaje da se uzdamo u sankcije kad već na svijest o opasnosti ne možemo računati.
Opasnost i posledice paljenja livada
Stanovnici naših sela pravdaju se da su usamljeni i da nemaju druge načine da ,,srede“ svoja imanja, kaže komandir Službe zaštite i spašavanja, Bogdan Bojović, pojašnjavajući razmjere štete koju požari izazivaju.
“Kratko bih našim domaćinima objasnio šta se dobija, a šta gubi paljenjem livada, pašnjaka i područja obraslih šumom: velike su opasnosti po život stanovnika, a najviše vatrogasaca i ostalih koji učestvuju u gašenju ovakvih požara, ogromne su materijalne štete na imovini (objekti, šumsko bogatstvo i ostala imovina), a prilikom gašenja stvaraju se ogromni troškovi za lokalnu samoupravu i državu, emituje se u vazduh, koji nam je inače zatrovan, veliki broj otrovnih čestica i gasova, u zemljištu se uništava mikroflora koja za proizvod ima rast korovskih biljaka, a uništavanje pitomih trava i cvijeća (stvara se teritorija na kojoj neće da pase stoka i koju neće da posjećuju pčele koje su neophodne za opstanak planete Zemlje), ugrožena su staništa insekata, ptica i više vrsta životinja, a promjena njihovog staništa je katastrofalna u lancu opstanka i razmnožavanja – naglasio je Bojović.
Kako je kazao, u poslednje vrijeme razvoj turizma je značajan na našim prostorima, ali ”vjerovatno nikome neće biti interesantno da šeta i boravi po opožarenim površinama”. Prilikom požara na površinama obraslim šumom, kako dodaje, može doći do klizišta i odrona što kao rezultat ima nestajanje izvora i vodotoka, a nestankom šuma smanjiće se i proizvodnja kiseonika koga je sve manje.
-Nije poznato da pored ovih štetnih djelovanja postoji i nešto što opravdava ovakve postupke. Zamolio bih naše domaćine, ako nisu u mogućnosti da pokose svoja imanja ili da kompostiraju biljni pokrivač (što je skupa opcija) najbolje što mogu da urade za svoje livade i pašnjake je da ostave travu da istrune i tako pognoji prostor na kome raste. Nadam se da će ova objašnjenja uticati na svijest ljudi i da neće biti potrebne represivne mjere za izazivanje opšte opasnosti prilikom ovakvih požara – istakao je Bojović i dodao da se nada da će svijest ljudi proraditi i da represivne mjere neće biti potrebne.
-Građanima Pljevlja želim da se uzdrže od paljenja na dobrobit svih nas, manje štete na imovini i manje posla za vatrogasce kako bi bili spremniji za neke komplikovane i iznenadne izazove – zaključio je Bojović.
Izvor: Pljevaljske novine
