Nevladina organizacija „Breznica“ je organizovala okrugli sto da bi upozorila na opasnosti od požara, naročiti šumskih.
Štetu prouzrokovanu šumskim požarima mjerimo kubicima drveta i izgorele šume, međutim tu su divljač, staništa divljih životinja, značajne biljne vrste i ljekovito bilje… Opožarene površine kasnije niko ne tretira ni na kakav način, ne pošumljavaju se, ne sade se nove vrste, ta uništena staništa neće se oporaviti vjekovima. Mi smo pokrenuli priču da vidimo na koji način možemo da doprinesemo poboljšanju stanja. Potrebno je da trend paljenja livada, šume, podmetanja požara dovedemo u nekakvo normalno stanje, da ljudi koji podmeću požare i koji prouzrokuju štete državi i građanima Crne Gore odgovaraju za to. U okruženju, u Hrvatskoj i BiH za podmetanje požara su zaprijećene veoma visoke zatvorske kazne. Kod nas još niko nije odgovarao, koliko ja znam, osim za dva, tri slučaja gdje se još vode postupci – istakao je Milorad Mitrović ispred NVO „Breznica“.
Goran Čavić, načelnik Službe zaštite i spašavanja, kazao je da od ukupno 489 intervencija koje je prošle godine imala pljevaljska Služba zaštite, 252 su se odnosila na šumske i požare na otvorenom trave i niskog rastinja. Ove godine do početka maja od 109 intervencija 52 intervencije su požari na otvorenom istakao je Čavić, koji smatra da je s obzirom na klimu i klimatske promjene, zadnji čas da se uradi nešto po pitanju podizanja svijesti građana.
Od kada radim ovaj posao već znam za dvije žrtve koje su posledica spaljivanja livada, što je upozorenje svima – rekao je Čavić.
On je objasnio da pljevaljska Služba zaštite ima ukupno 31 operativnog radnika, da u smjeni radi pet, do šest ljudi, a da na jednu intervenciju ide najmanje tri vatrogasca i vozilo, a potom se zovu nova tri da budu pripravni. Pored velikih naprezanja ljudi i tehnike, tu su i ogromni ekonomski troškovi.
Troši se gorivo, dijelovi, prekovremeni sati, sve se to piše i plaća. Samo 14. aprila ove godine je bilo šest intervencija u jednom trenutku, gdje su ljudi i vozila Službe zaštite bili razasuti na sve strane naše opštine. Zamislite kako je to kad očekujete novi poziv, a nemamo više ni ljudi ni vozila – rekao je Čavić.
On je objasnio da svaki otvoreni požar Služba prijavljuje policiji zato što smatraju da je podmetnut. Za neke požare ljudi otvoreno kažu da su ih oni izazvali, neki od tih ljudi ne dozvoljavaju da se požar gasi na njihovom zemljištu.
Niko nije sankcionisan u Opštini Pljevlja za tri godine dok sam u Službi – ističe Čavić.
On dodaje da svaki izlazak grupe od tri vatrogasca i vozila do obližnjih sela košta najmanje 100 eura, a da su ti izlasci za mještane besplatni.
Imali smo primjer žene koja je dan za danom izazivala požar čisteći imanje i da smo mi tri put izlazili na teren, a kada smo je pitali zašto to radi, ona je odgovorila da je naš posao da dođemo i gasimo požar – objašnjava Čavić.
On kaže da je ukupan budžet Službe zaštite oko 370 hiljada eura godišnje, da 300 hiljada odlazi za lične dohotke a da 70 hiljada eura se izdvaja za potrebe goriva, rezervnih dijelova, majstore za popravke, intervencije…
Služba posjeduje pet vatrogasnih kamiona od kojih su neki 1980. godište a neki mercedesovi vatrogasni kamioni nijesu registvovvani i Služba je prinuđena da ih koristi u izuzetnim situacijama kada drugog izbora nema.
Miodrag Bujišić, predstavnik Centra bezjednosti Pljevlja, naglasio je da su požari krivična djela koja se veoma teško otkrivaju.
Ova vrsta požara sama po sebi nije predviđena u zakonu kao krivično djelo. U kategoriju krivičnih djela obično spada izazivanje opšte opasnosti. U okviru kategorije opštinskih propisa donosi se odluka o zabrani paljenja vatre na otvorenom prostoru. Policija je dužna da radi na otkrivanju počinioca krivičnog djela. Obaveza je građana i drugih subjekata da prijave štetu policiji koju prijavu policija proslijeđuje tužilaštvu. Potrebno je često, gledajući iskustveno, da šteta pređe 20 hiljada eura da bi se slučaj gonio po službenoj dužnosti i izazivanje opšte opasnosti. Kada se radi o grupi djela koja se gone po privatnoj tužbi, oštećenje i otuđenje tuđe stvari, policija je dužna da otkrije izvršioca i da privatnoj stranci ustupi podatke, a da ga, na primjer, taj građanin privatno tuži – objasnio je Bujišić, dodajući da će policija preduzeti sve što je u njenoj moći u cilju otkrivanja ovakvih prekršaja, koji se na žalost, po svojoj prirodi teško otkrivaju.
Bojan Bajčeta, načelnik Komaunalne policije u Pljevljima složio se da je teško otkriti počinioca požara čak i kada je u pitanju odlaganje otpada, pepela. Komunalna policija je na osnovu opštinskih odluka ima obavezu da interenciše kod paljenja kontejnera i kanti za komualni otpad. Ipak, samo kontejnera u gradu ima par stotina, pa je teško da komunalni policajac uhvati na djelu počinioce, a građani nerado prijavljuju ovakve prestupe. Komunalna polija je izrekla je novčanu kaznu svega jednoj osobi (ženi) zato što je sipala žar u kontejner i izazivala požar. Obaveza Komunalne policije je i da kažnjava izazivnje požara na otvorenom prostoru, ali do sada nijesu primili nijednu pisanu inicijativu o vome, osim nekoliko telefonskih poziva, istakao je Bajčeta.
Mitrović je dodao da jedan kontejner košta oko 600 eura pa je njegovo uništenje veliki udar na gradski budžet, a da u Pljevljima više od 35% komunalnog otpada čini pepeo.
Kemal Pajević je pitao da li postoji način da se intervencije vatrogasaca naplaćuju građanima koji izazovu požar.
Čavić je odgovorio da bi kad bi se takva odluka donijela da bi građani znatno rjeđe i kasnije zvali vatrogasce, što bi dovelo samo do većih šteta.
Izvor: Pljevaljske novine
